Za i protiv cijeđenog soka

U svijetu su već neko vreme veoma popularni sokovi od svježe cjeđenog voća i povrća. Zagovornici takve hrane obično se pozivaju na to da takvi sokovi ojačavaju imuni sistem i čak sprečavaju razvoj kancera. Skeptični ste? Možda s razlogom.

Za cjeđenje sokova koriste se pravi sokovnici, mnogo moćniji od blendera. Oni pravilno odvajaju sjemenke i kožu od jestivog ploda a zatim iz njega cjede svaku kapljicu dragocjenog soka.

Međutim, zar nije bolje pojesti cijelu voćku?

U teoriji, nepasterizovani, visokokoncentrisani sok sadrži više nutritijenata, antioksidanata i sastojaka za borbu protiv bolesti nego ijedan flaširani pasterizovani sok, pa čak i svježa voćka. Ipak, stručnjaci smatraju da postoje i njegove loše strane.

Predstavljamo razloge “za” i “protiv” ceđenja.

“Za”

- Mnogi ljudi ne vole pojedino povrće ili voće. Zato, ako nikada inače ne biste jeli celer, kelj ili recimo, cveklu, ispijanje sokova od ovih namirnica donijeće vam korisne nutritijente koje inače ne biste dobili.

- Jedna studija sprovedena na Vanderbilt Univerzitetu 2006. otkrila je da sokovi mogu spriječiti nastanak Alchajmera. Tada je potvrđeno da osobe koje uzimaju tri ili više porcije sokova od voća i povrća imaju 76 odsto manje šanse da postanu dementni. Razlog za to su korisni polifenoli, antioksidansi iz voća i povrća.

- Sok od celera može sniziti krvni pritisak. Jedna 20-godišnja studija sprovedena na životinjama pokazala je da uz to snižava i nivo holesterola. Istraživači Univerziteta u Čikagu tvrde da neki sastojci opuštaju mišiće koji čine krvne sudove. Dnevna doza za takve efekte treba da bude šest stabljika ove biljke.

„Protiv“

- Cjeđenjem iz voća i povrća uklanjate sva korisna vlakna kojih je inače premalo u savremenom načinu ishrane. Zagovornici cijeđenja tvrde da se upravo njihovim uklanjanjem tijelu omogućava da lakše apsorbuje nutritijente, ali su stručnjaci Mejo klinike dokazali da to nije tačno.

- Redovno cijeđenje voća sa visokim glikemičkim indeksom, poput ananasa ili lubenice, naročito u kombinaciji sa hranom siromašnom vlaknima, može izazvati skok šećera u krvi i povećati rizik od dijabetesa. Slično tome, “voćne dijete” koje traju nekoliko dana, neće eliminisati toksine iz vašeg tijela, bez upotrebe bilo kakve druge hrane. Kako biste to postigli, cijedite uglavnom povrće, sa vrlo malo voća i nastavite da jedete zdravu izbalansiranu hranu.

- Sokovi ne dovode obavezno do mršavljenja. Zapravo, neki domaći sokovi od voća i povrća sadrže mnogo prirodnog šećera i vrlo mnogo kalorija, pa će čak i usporiti vaša nastojanja da smršate. Što je još gore, zbog nedostatka vlakana stalno ćete biti gladni.

- Sokovi nisu čudesni borci protiv kancera. “Nema naučnog dokaza da su cijeđeni sokovi zdraviji od cijele hrane”, stav je Američkog društva za borbu protiv raka.

- Svježe cijeđeni sokovi se brzo kvare, jer nisu pasterizovani. Treba ih zato popiti istog dana kada su isceđeni, a ostatak zamrznuti.

Sve u svemu, sveže ceđeni sokovi od raznih plodova mogu biti koristan dio ishrane u umjerenim količinama. Međutim, sokovi nisu obavezno zdraviji od celog voća i povrća, niti su lek za neke naročite bolesti.

Izvor:vesti.net