Koji su najbolji načini da začnite svoja jela?

Načini začinjavanja:

Biljke

Biljke su jestivi dijelovi aromatičnih biljaka, uključujući tu i esencijalna ulja. Oni se mogu podijeliti na jake i umjereno jake biljke. Jače biljke – kao što je ruzmarin, žalfija, timijan, lišće karija ili lišće lovora – mogu podnijeti kuhanje i neće izgubiti svoj jedinstveni ukus uslijed povećanja temperature. Što se tiče umjereno jakih biljaka, njih je bolje koristiti svježe ili ih dodati vrelim jelima pred sam kraj kuhanja – to su bosiljak, menta (nana), origano, peršun ili korijander.

Marinade

Marinade ne samo da daju dobar ukus mesu već mu također pomažu i da omekša. Za marinade, pomiješajte bilo kakvu vrstu mješavine suhih začina sa jogurtom ili uljem. Jogurt ima najviše prednosti u slučaju tvrđih mesa i ribljih fileta. Svrha marinada je da začine meso iznutra, stoga meso treba marinirati makar nekoliko sati prije pripreme.  

Mješavine začina

Mješavine začina su suhe marinade, napravljene od suhih začina koje ćete utrljavati po površini mesa. Njihovo korištenje je najprikladnije kada pripremate meso u lišću banane ili u nekoj vrsti folije.

Začini

Začini su mirisni dijelovi – sjemenke, korijenje, plodovi ili kore – tropskog bilja. Postoje razni načini upotrebe u svrhu začinjavanja, koristimo ih u cijelosti, tucamo ih, rendamo, suho pečemo ili meljemo, u zavisnosti od njihovog tipa.

Metode začinjavanja:

Maslac

Iako je maslac jedna od najukusnijih masnoća, on je i koncentrovani izvor mliječne masti (80%) i stoga ga treba koristiti umjereno. Pravi se od mlijeka, milerama ili od oboje. Tačka isparavanja maslaca je negdje između 160-190°C, stoga je pogodniji za kuhanje na nižim temperaturama. Za kuhanje na višim temperaturama, koristi se pročišćeni maslac, a to je maslac koji je topljen na nižoj toploti, te je počeo da pjeni i krčkao je sve dok sva voda iz njega nije isparila, a ostali su zgrušani mliječni proteini. Gi – koji dolazi iz Indije – je suštinski pročišćeni maslac.

Suncokretovo ulje/ulje kanole

Ulje maslina je najzdravije ulje, ali kod priprema hrane koja zahtijeva lakše ulje, kao što su pečenje i prženje, suncokretovo ili ulje repice su bolji izbor. Postoji mnogo vrsta suncokretovih ulja za različite načine pripreme hrane i sa visokom tačkom isparavanja (160-230°C), većina ih je pogodna za prženje. Ulje kanole ima sličan kalorijski sadržaj i sadržaj masti maslinovom ulju, međutim dobija se iz zrnevlja kanole umjesto maslina i njegova tačka isparavanja je dosta viša od tačke maslinovog ulja (200-230°C).  

Druga ulja

Ulje od sjemenki grožđa, oraha, avokada, susama i kokosovo ulje su samo neka od egzotičnih ulja koja pronalaze svoj put na tržištu. Uz bogat ukus i zdravstvene prednosti, zapravo tek počinjemo da istražujemo svestranost upotrebe svakog od tih ulja. Ova ulja obično imaju veoma karakterističan ukus, stoga se preporučuje da se kupuju u manjim količinama i da se koriste u određenim jelima.

Maslinovo ulje

Pored svog čudesnog ukusa, maslinovo ulje je najzdravije među svim dostupnim. Ono je prirodan sok, koji održava ukus, aromu, vitamine i karakteristike ploda masline i ima visok sadržaj mono nezasićenih masti i antioksidanasa. Uzmite ekstra djevičansko ulje ukoliko želite najzdravije, jer je ono najmanje obrađeno i čuva najviše nutritivnih elemenata kao što su fenoli i vitamin E.

Istraživanja su pokazala da ekstra djevičansko ulje ne nosi samo prednosti za kardivaskularno zdravlje, već i za zdravlje kostiju i digestivnog trakta, a ima i kognitivne vrijednosti i anti-kancerogene također. Kada se zagrijte, maslinovo ulje je najstabilnija mast, što znači da dobro podnosi visoke temperature prženja. Njegova visoka temperatura isparavanja (210°C) je daleko od idealne temperature pržene hrane. Svarljivost maslinovog ulja nije izmijenjena kada se zagrijte čak i kada je korišteno nekoliko puta za prženje. Međutim, ekstra djevičansko ulje se preporučuje za upotrebu u salatama, predjelima itd.