Vaša košarica je trenutno prazna.

Probaj

8 nutritivnih mitova

Mnogo toga je rečeno u vezi sa ishranom i njenim dobrobitima za nas. U većini slučajeva klasifikujemo proizvode na one koji nas čine gojaznim i na one od kojih se ne debljamo...

Osobe koje su zainteresovane za fitnes će se potruditi da pronađu proizvode koji im daju više mišićne mase nego bilo čega drugog. Ali mnogo češće nego što to nije slučaj, griješimo u vezi sa ishranom. U nastavku možete pročitati 8 mitova vezanih za ishranu.

1. Ne debljaju nas sve masti

Postoji ta velika zabluda da bilo koja vrsta proizvoda koja sadrži masti vodi ka višku tjelesne mase naših tijela. Pa, to zapravo nije istina. U suštini postoje dvije vrste masti; takozvane dobre masti i loše. Loše masti su one koje se nalaze u brzoj hrani i zbog njih smo naduvani od vode i završavaju u našem struku uvećavajući ga. Dobre masti su one koje su potrebne ljudskom tijelu da održava svoju temperaturu i imaju još mnoge druge funkcije. Namirnice poput avokada, koštunjavog voća, one bogate omega 3 masnim kiselinama su zapravo dobre masti.

2. Soja je zdrava

U posljednje vrijeme ljudi su izgleda popularizovali alternativnu i bolju hranu dobijenu iz soje. Preko medija za široke narodne mase se plasira marketing koji bi trebalo da nas ubjedi kako su sojini proizvodi zdravi. Ali istini za volju, soja nije tako zdrava i može biti uzrok zdravstvenih problema kao što su otežano varenje, nedostatak imunološkog sistema, smanjenje plodnosti pa čak i pojava maligniteta.

3. Jaja nisu zdrava

Ko god da je smislio ovu teorija ima stvarno vrlo čudan smisao za humor. Jaja su jedna od najzdravijih namirnica na svijetu. Argument koji govori protiv jaja počiva na tome da žumance povećava nivo holesterola u ljudskom tijelu i tako mu nanosi štetu. Međutim, žumance zapravo povećava vrijednosti dobrog holesterola u tijeelu koji je naravno i neophodan istom.

4. Žitarice su dobre za svakoga

Ne, ovo je zapravo pogrešan izjava. Bez obzira na to koliko puta ste čuli kako su ishrane koje počivaju na žitaricama zdrave, to nije apsolutna istina. Žitarice sa cijelim zrnom i organski uzgojene ipak mogu i zaista i povećavaju nivo insulina u tijelu van opsega što dugoročno može voditi drugim bolestima. Većina njih takođe sadrži i gluten i mnogo ljudi ga ne podnosi ili jsu preosjetljivi na njega, a da toga nisu ni svjesni.

5. Pasterizovano mlijeko

Ovo je još jedna pogrešna izjava za koju niko ne mari i ne želi je korigovati. Problem sa pasterizovanim mlijekom je u procesu pasterizacije istog koji mjenja donekle strukturu mlijeeka i ono kao takvo umije biti i uzrok slabije tolerancije na njega. Vrlo bitni enzimi bivaju uništeni u njemu i ljudi imaju poteškoća sa varenjem takvog mlijeka. Šta više, nutritivna vrijednost mlijeka također trpi jer ono gubi na količinama vitamina A, B2 i C.

6. Prevelike količine proteina su loše

I ovo nije apsolutna istina. Argument počiva na tvrdi da prevelika konzumacija hrane bogate proteinima utiče na pojavu bubrežnih oštećenja i kostiju. Zapravo, dugoročno, konzumiranje proteina je dobro za kosti jer se u njima nalazi i kalcijum koji je neophodna za snažne kosti. Takođe, nema ni potvrđenih dokaza da oštećenje bubrega nastaje povišenim konzumiranjem proteina (za to bi količina proteina morala biti enormno velika – pretpostavlja se).

7. Manji obroci su od koristi

Možda ste čuli kako mnogi ljudi govore da jedu u manjim obrocima tokom cijelog dana umjesto da jedu u tri velika, glavna obroka. Logika koja stoji iza ovoga je da kada jedete manje obroke, ubrzavate (i olakšavate – što je poželjno pak kod nekih stanja) varenje i dolazite do veće količine energije u kraćem vremenskom periodu. Međutim, količina energije koju će tijelo proizvesti biva određena vrstom hrane koju jedete i njenom količinom, a ne sa brojem obroka. Ako osoba jede 6 obroka dnevno sa po 200 kalorija, a neka druga samo 3 obroka sa po 400 kalorija vrednosti – uzimamo da jedu istu vrstu namirnica, hrane – obje će dobiti istu količinu energije.

8. Veći dio naše ishrane bi trebalo da čine ugljikohidrati

Prema piramidi ishrane, veći dio naših kalorija bi trebalo da proizilazi iz unijetih ugljikohidrataa. Ovakva ishrana jeste i smatra se savršenom za ljude koji već imaju lijepo i savršeno funkcionalno tijelo, odnosno nisu gojazni niti su slabije uhranjeni. Međutim, za one koji su gojazni, ovo može biti veliki problem jer može uzrokovati širok spektar zdravstvenih problema.