Utjecaj cjelovite ishrane
Teško da postoji išta zdravije i učinkovitije za rješavanje ozbiljnih zdravstvenih problema od cjelovite hrane.
Cjelovita prehrana bazirana gotovo isključivo na namirnicama biljnog porijekla mnogo je učinkovitija u promicanju zdravlja i sprečavanju bolesti od bilo kojeg postojećeg lijeka, operativnog zahvata ili dodatka prehrani.
Postoje dobar i loš stres. Prvi nam daje energiju i strast, drugi narušava naše zdravlje i izgled. Pozitivan stres je onaj koji pomaže da npr. napišemo najbolji izvještaj, serviramo as u tensikom meču ili produbimo svoje odnose. To je ona vrsta stresa koja nam omogućava dodatnu fizičku i emotivnu snagu kada postoji prijetnja našoj sigurnosti ili sigurnosti onih koje volimo.
Negativan stres, s druge strane, je onaj koji nas kroz vrijeme dovodi do cijelog niza stanja poput pada imuniteta, gastrointestinalnih problema, alergija, nesanice, umora, depresije i gubitka kose. Danas je ovakva vrsta stresa poput epidemije.
Kako pronaći granicu između dovoljno stresa da bismo obavljali sve potrebno i previše stresa koji nas iscrpljuje? Od izuzetne važnosti je ono što putem hrane unosimo u svoje tijelo. Danas je uobičajeno preskakanje obroka, a onda prejedanje u jednom obroku.
Bitno je i osvijestiti da naše emocije, naše ponašanje i mogućnost fokusiranja ovise o razini glukoze u našoj krvi. Kako bismo imali visoki nivo energije, a nisku razinu stresa potrebno je jesti kvalitetne namirnice, jesti lagano i jesti često.
Jesti doručak znači jesti u prvom satu nakon što smo se probudili. Kad preskočimo doručak i jedemo kasnije najednom se povećava razina šećera u krvi, aktivira se inzulin koji snizuje tu razinu šećera, a mi se osjećamo neproduktivni i nesposobni da se koncentrišemo.
Oko 4 sata poslijepodne imamo ogromnu potrebu za slatkim – što je samo znak da organizam gladuje od nejedenja tokom dana. Jesti doručak je i jedna od najvažnijih tačaka održavanja težine! Nakon doručka, preporučuje se svaka 3-4 sata nešto pojesti što održava stabilnom razinu šećera u krvi. I, izbjegavate prejedanje, pogotovo kasno navečer.
Koja je količina koju trebamo pojesti? Šaka svakog od nas je najbolji pokazatelj jer je krojena tačno prema našoj veličini. Na ovaj način niste optrećeni kalorijama, ugljikohidratima, bjelančevinama i sl. Potrebno je samo odrediti koliko kojeg jela želite pojesti.
