Vaša košarica je trenutno prazna.

Probaj

Kako kofein utiče na vaš mozak?

Neki od nas jedva da se i osjećaju kao ljudsko biće bez šolje (ili dve-tri) kafe ujutru. Kofein pokreće naše dane i pomaže nam da se povežemo sa drugima. Gdje bi svijet bio bez kafe, pauza za kafu i savršenog espresa poslije večere?

Evo i kako to kofein utiče na Vaš mozak...

Prije svega, kofeina nema samo u kafi

Pored očigledne široke ponude energetskih pića i suplemenata na tržištu, kofein se može naći i na manje očekivanim mjestima.

U tamnoj čokoladi, sladoledu, voćnim sokovima, nekim proteinskim slatkišima i pilulama za mršavljenje – sve su to izvori kofeina. Čak i neki proizvodi poput osvježivača daha i paketića suncokretovih sjemenki dodaju kofein.

Mislite da ste bezbjedni sa bezkofeinskom kafom? Šokantno, ali čak ga i ona ima.

Kofein je zapravo psihoaktivna supstanca

Tačnije, on je najčešće korišćena psihoaktivna supstanca na svijetu – istraživanje je utvrdilo da ga makar 80% odrasle populacije konzumira.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, psihoaktivna supstanca je ona koja utiče na mozak tako da to rezultira privremenom promjenom ponašanja, raspoloženja i opažanja. Druge psihoaktivne supstance su naravno heroin, alkohol, nikotin ili kanabis.

Pored toga što je psihoaktivan, istraživanja pokazuju da on pripada grupi stimulanasa centralnog nervnog sistema. Ono kofeinsko zujanje koje ponekad doživimo se može uporediti sa dejstvom neke određene droge.

Kofein prevari naš mozak da on misli da nije umoran

Prema Smithsonian Magazineu, kofein je strukturno sličan biohemijskoj supstanci adenozinu. Ova hemikalija, između ostalog, je odgovorna i za našu pospanost.

Kada popijete šolju kafe, kofein se vezuje za adenozinske receptore mozga. Tako blokira pravi adenozin da se veže za njih i da Vam saopšti da ste umorni.

To je kao da kofein krade parking mjesto adenozinu, što znači da će adenozin morati još puno da kruži kako bi našao novo mjesto za parkiranje. I kako to čini, taj višak adenozina zapravo tjera Vaš mozak da proizvodi više adrenalina, koji je takođe stimulans. Uklanjanjem adenozina i dodavanjem adrenalina mi postajemo energičniji, nezaustavljivi – baš kao kada popijemo šolju kafe.

Zanimljivo je da mozgovi teških korisnika kofeina stvaraju nove receptore za adenozin. I zato je potrebno dati više kofeina ovakvom zavisniku kako bi doživio isti energetski šut kao što bi prosječan korisnik doživio samo sa nekom šoljicom kafe.

Može popraviti i raspoloženje

Taj sretniji izraz lica koji imate poslije nekoliko sekundi od guljtaja kafe nije samo rezultat toga što skidate uspješno stvari sa liste obaveza.

Sjećate se kako kofein blokira adenozinske receptore? Istraživanje iz 2015. je utvrdilo da dopamin bolje ispoljava svoje dejstvo kada su oni blokirani. Dopamin je prirodni stimulans koji proizvodi naš mozak i za njega se često kaže da je „hemikalija zadovoljstva.“ To znači da možda stvarno i bivate sretniji čovjek pošto dobijete Vašu dnevnu dozu.

Brojne studije su takođe utvrdile da redovno konzumiranje kofeina ima veze i sa nižim stepenom depresije i čak nižom stopom suicida.

Kofein ograničava protok krvi u mozgu

Iako ovo možda zvuči zastrašujuće isprava, zapravo je riječ o vrlo korisnom efektu kofeina.

Mnogo lijekova za glavobolju i migrene se oslanja na kofein kao glavni sastojak. Neke glavobolje su i uslovljene povećanjem krvnih sudova mozga i prema istraživačima kofein smanjuje protok krvi kroz mozak u prosjeku za oko 27%. Zapravo, kofein neke od lijekova za glavobolje čini efikasnijim za čak 40%.

Nažalost, ovo vazokonstriktivno dejstvo (skupljanja krvnih sudova) može i uzrokovati glavobolje kod nekih osoba. Višegodišnji korisnici od kofeina prijavljuju „kofeinske rebaund“ glavobolje pošto prestanu da ga uzimaju i čak i neki povremeni konzumenti kafe mogu doživjeti vrlo nezgodnu glavobolju poslije šoljice iste.

Jedna šolja kafe može poboljšati pamćenje

Tako kaže istraživanje koje je objavljeno u magazinu Nature Neuroscience gdje je potvrđeno da pojačano pamćenje traje i do 24 sata poslije konzumiranja kafe. Količina kofeina koja je korišćena je iznosila oko 200 mg ili onoliko koliko biste i dobili sa pijenjem šolje kafe od 3,5 dl.

Kofein bi nam takođe mogao pomoći i sa nekim dosadnijim zadacima jer lakše pristupamo informacijama u sjećanju.

U jednom istraživanju, učesnicima su davane umjerene i visoke doze kofeina i isti su prijavljivali kako im je manje dosadno kada obavljaju repetitivne zadatke i da im je lakše bilo da se prisjete lista riječi – što nije bio slučaj sa učesnicima koji nisu uzimali kofein.

Nema čvrstih dokaza da kofein smanjuje apetit

Iako se neki ljudi kunu da im pomaže kofeinska dijeta, zapravo nema mnogo dokaza koji ukazuju na efikasnost kofeina kao suzbijača apetita.

Iako je bilo istraživanja na ovu temu, većina ih nije bila dovoljo velika ili  su sprovođena nad miševima.

Moguće je postati zavisnik od kofeina

Ukoliko svakodnevno konzumirate kofein, postoji šansa da Vaš mozak postane i zavisan od njega.

Svjetska zdravstvena organizacija priznaje kofeinsku zavisnost kao klinički poremećaj i istraživanja potvrđuju da bi ne tako mali broj kofeinskih korisnika zaista mogao biti umjereno zavisan.

Kofein bi Vam možda mogao produžiti život

Pošto su pratili preko 520 000 ljudi iz 10 evropskih zemalja tokom prosjeka od 16,4 godine, istraživači su utvrdili da učesnici koji piju više kafe imaju i niži rizik umiranja. Naročito učsenici koji su pili tri ili više šolja kafe dnevno jer su imali 7-12% niži rizik za prijevremenu smrt.

Još jedno istraživanje je pratilo 185 855 Amerikanaca tokom 16 godina i ono je potvrdilo da ljudi koji uživaju u dvije do tri šolje kafe dnevno imaju 18% manju vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti, raka, šloga, dijabetesa, respiratorne bolesti ili bolesti bubrega.

A možda štiti Vaš mozak i od Alchajmerove bolesti

Alchajmerova bolest je degenerativno oboljenje mozga koje vodi kognitivnom propadanju, gubitku pamćenja i smrti.

Jedno istraživanje je pokazalo da pijenje 3 do 5 šolja kafe uslovljava i do 65% manji rizik za pojavu demencije ili Alchajmera. Drugo istraživanje je takođe pokazalo da konstantno visok nivo koefina uslovljava i smanjenje rizika za pojavu demencije.

Svačiji mozak reaguje drugačije na kofein

Svi znamo tu jednu osobu koja se naliva ledenom kafom kao da se radi o vodi. Neki ljudi jednostavno procvjetaju od visokih doza kofeina, a drugi se ponašaju gore i osjećaju loše pošto pretjeraju.

Jedno istraživanje je recimo utvrdilo da manja doza kofeina zapravo smanjuje anksioznost i da poboljšava raspoloženje, dok veća doza povećava anksioznost i vodi nervozi i „kofeinskoj groznici.“ Tačka prelamanja je drugačija za svakog od nas i zato bismo svi trebali da odmjerimo benefite i mane upotrebe kofeina prije nego što se bacimo na slijedeću šolju kafe.