tooltip after the triger
tooltip after the triger

Imate pitanja ili jednostavno želite naručiti? Kliknite na dugme i nazvat ćemo vas.



Naš savjetnik je spreman odgovoriti na sva vaša pitanja o proizvodima i akcijama koji vas zanimaju. Molimo, kliknite na dugme niže i nazvat ćemo vas.



Ova je usluga potpuno BESPLATNA!

 Nazovi me!
x
DelimanoKliknite za BESPLATAN poziv!

Pomoć pri kupovini, savjeti i posebne ponude
033 721 061
Članci

Besplatan Delimano e-časopis!

Upišite svoju e-mail adresu i prijavite se na Delimano e-časopis.

Prijavite se

Kako su nastale palačinke

Da li ste znali da su prve palačinke (ako su se tada uopšte mogle tako nazvati) jeli antički ljudi? Naravno, to nisu bile palačinke kakve mi jedemo danas. Te proste, pečene mješavine mlijeka, brašna, jaja i začina su antički Rimljani nazivali “Alita Dolcia” (nešto slatko).

Antički palačinci

U zavisnosti od mješavine sastojaka i načina pripreme, završni “proizvod” je izgledao kao mješavina palačinki, omleta i pogačica. Neke od ovih palačinki su bile slatke (voće, lješnici, med), druge su bile slane (sir, riba, meso). Ovi antički recepti su smatrani za srodne vaflima, kolačima, hljebu i krofnama.

Palačinke kakve jedemo danas

Palačinke, kakve ih mi znamo danas, su “stvorene” u srednjovjekovnoj Evropi. Kroz historiju, sastojci za palačinke (najbolje brašno, kukuruz, krompir), pribor (antičko kamenje za pečenje, srednjovjekovna ognjišta, improvizovane tave koje su se koristili na logorskoj vatri, mikrotalasne pećnice) kao i “finalni proizvod” (tanke ili debele, slane ili slatke, prelivene puterom i sirupom ili nježno urolovane i posute voćem) su se prilagođavali raznim nacionalnim kuhinjama i lokalnim običajima.

Po legendi, savremene palačinke je smislio kuhar pape Gelazija I kad je 2. januara 492. godine u Vatikan došlo toliko hodočasnika da je ponestalo hrane, a našlo se samo jaja i brašna. Novootkrivena poslastica vrlo brzo je osvojila Evropu. Francuzi često jedu palačinke i rado se takmiče ko će uspjeti da okrene isprženu palačinku tako da je baci u vazduh i, naravno, opet uhvati u tavi.

Običaju vezani za palačinke

Uz to se vezuje i praznoverje: na Novu godinu, na primer, valja da u ruci, kojom bacate uvis i okrećete palačinke, držite novčić, pa ako novčić ne ispadne, cijele godine ćete imati novca.

Uspješno bacanje palačinki vezuje se i uz proricanje: navodno je Napoleon prije svake bitke sam pržio i okretao palačinke. Ako bi mu koja ispala, osvajač je kretao u boj pun mračne strepnje. Kad je, pekući palačinke pod Moskvom, uspješno okrenuo četiri, a peta mu je pala na pod, posle poraza je mračno rekao: ‘To je ona peta palačinka!’ “.

Galete (Francuska), tanke krompir-palačinke (Njemačka), flis-papir tanke palačinke (Francuska), “drop scones” (Škotska), palačinke od kukuruznog brašna (kolonijalna Amerika), bogato nafilovane (Rusija), “dadar gutung” (Indonezija), “bao bing” (Kina), i na kraju “samo-dodaj-vodu” mješavine (kasni 20. vek) – svi su oni pripadnici “porodice palačinki.

Među mnogobrojnim vrstama palačinki spominju se bečke, čokoladne, kineske, mesne, šarene, švajcarske, zelene, ali i hrskavci, omotići, zavežljajčići…

Izvor: lepotaizdravlje.rs